Je li vam teško reći ne ako vas netko zamoli za uslugu, a vama u tom trenutku to ne odgovara? Radite li preko svojih mogućnosti jer niste u stanju reći da vam je previše? Je li vam teško odbiti poziv za izlazak iako biste radije ostali kod kuće i gledali film? Preuzimate li tuđe probleme? Ukratko: jeste li sposobni reći NE?
Mnogo je ljudi koji ne mogu reći ne. Uvijek su dostupni drugima, teško postavljaju zdrave granice. A postaviti granice znači naći ravnotežu između intimnosti i distance, biti s drugima tako da ne zaboravimo sebe. Postavljanje granica temelj je emocionalnog zdravlja. No zašto nam je tako teško reći ne? Obično zbog straha. Bojimo se da ćemo nekoga povrijediti, da nećemo biti prihvaćeni odnosno da će nas ta osoba odbaciti, bojimo se da će naše ne izazvati konflikt, da će druga osoba imati o nama loše mišljenje… U našoj kulturi često dobivamo poruku da ako učinimo nešto za sebe ili imamo vlastite potrebe i planove to znači da smo sebični, da mislimo samo na sebe. Zbog toga osjećamo krivnju, a s njom se teško nositi pa onda na prvo mjesto stavljamo osjećaje drugih, iscrpljujemo se služeći drugima uvjereni da smo tada dobre osobe. No takvo ponašanje najčešće nam donosi samo stres i iscrpljenost.
Zašto je dobro reći NE
Postavljanjem granica osjećamo i pokazujemo samopoštovanje, brigu o sebi, čuvamo svoje vrijeme i energiju. Možemo se posvetiti ispunjenju svojih potreba, fokusirati se na ono što nam je važno, kvalitetnije upravljati svojim vremenom, voditi računa o vlastitim prioritetima.
Kako reći NE
Jasno i asertivno. To znači da je, prije svega, važno prepoznati svoje prioritete, ono što nam je doista važno. Prepoznati je li zahtjev koji nam dolazi u skladu s našim ciljevima i potrebama. Reći ne jasno, izravno i ljubazno, npr. „rado bih vam pomogao, ali u ovom trenutku nisam u mogućnosti“ ili „nažalost, preopterećen sam i nikako ne mogu preuzeti dodatne obveze.“ Na taj način pokazujemo poštovanje i prema sebi i prema drugima. I ne, ne moramo naširoko objašnjavati svoje razloge. Biti asertivan znači izraziti svoje osjećaje, potrebe i stavove otvoreno, jasno i s poštovanjem, bez ugrožavanja drugih, ali i bez potiskivanja sebe.
Kao što smo već spomenuli, odbijanje tuđih zahtjeva u nama može izazvati krivnju. Ako se pojavi, važno je osvijestiti je i prihvatiti bez osuđivanja. I kada smo to učinili, imamo pravo, ali i dužnost postaviti se vodeći primarno računa o vlastitim potrebama. Drugi imaju pravo tražiti, ali mi imamo pravo odbiti.
Postići ravnotežu između da i ne, želje da pomognemo drugima i sačuvamo vlastiti integritet, nije lak zadatak. Reći ne znači dopustiti sebi da budemo istinski svoji, pa i kad to znači ići protiv očekivanja drugih. To je temelj psihičkog zdravlja i brige o sebi.
Podijelite članak:
Tina Šimurina
Savjetodavni geštalt - terapeutZavršila sam četverogodišnju edukaciju u Centru IGW Zagreb – Centar Gestalt psihoterapije i edukacije, te stekla certifikat savjetodavnog geštalt - terapeuta. Također, završila sam Propedeutiku psihoterapije u Centru Amigdala.
